Konferencija “Pametna sela – digitalna transformacija” održana je u Hvaru od 22.10. do 24.10.2020.

Konferenciju je otvorila Inga Jelavić, direktorica Poduzetničkog centra Scala d.o.o. iz Splita. U svom uvodnom izlaganju istaknula je kako konferencija ima za cilj pridonijeti snažnijoj vidljivosti koncepta i teme “pametna sela”, što je posebno bitno u svjetlu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) i Fonda za otpornost EU. Poljoprivredni sektor suočava se s brojnim problemima, među kojima se ističu niska dodatna vrijednost proizvodnje, niže plaće u usporedbi s ostalim sektorima te starenje poljoprivrednog stanovništva.

Glavni izazovi za mlade i nove poljoprivrednike su: slaba dostupnost zemljišta, rastuće cijene zemljišta, poteškoće u pristupu financijama i kreditima, nizak nivo obuke mladih poljoprivrednika. U tom smislu jedan od temeljnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU je osigurati da poljoprivrednici imaju pristojne prihode i da su zalihe hrane zajamčene u Europi.

Prvog dana konferencije, 22. listopada, Tanja Polegubić (Salt with Philosopers d.o.o., Split), koja se prije tri godine iz Australije preselila u Split, govorila je o ruralnim hub-ovima za digitalne nomade i pametnim selima u Hrvatskoj.
Prezentaciju “Rural Hubs – Digital nomads” možete pogledati ovdje.

Sljedećeg dana je u svojoj drugoj prezentaciji pojasnila kako su pametna sela zajednice u ruralnim područjima koje koriste inovativna rješenja u poboljšanju kvalitete života, te su ona u tom smislu i odgovor na izazove depopulacije. U Europskoj uniji se provode i projekti koji bi na dvadesetak odabranih lokacija, među kojima je i Babina Greda u Hrvatskoj, trebali rezultirati stvaranjem takvih “pametnih sela”.
Prezentaciju “Smart Villages in Croatia” možete pogledati ovdje.

Marija Madiraca (Konekting Stars j.d.o.o., Zagreb) govorila o digitalnoj promociji pametnih sela, naglasivši kako je povezivanje tradicionalnih vrijednosti, navika i načina rada s novim medijskim digitalnim vještinama i znanjima prijeko potrebno u suvremenom načinu obavljanja poslova, što je ujedno predstavlja izazov i za marketinšku industriju.
Prezentaciju “Digitalna promocija pametnih sela” možete pogledati ovdje.

Dr.sc. Marin Kukoč (SpartiuM Consulting, Zagreb) informirao je sudionike konferencije o mogućnostima osnivanja i poslovanju OPG-a.
– Iako je obveza upisa u upisnik OPG -a prisutna od 2002. još uvijek ima ljudi koji ne znaju što je OPG i kako se upisati, a OPG je osnova za prijavu za bilo koji natječaj iz Programa ruralnog razvoja – naglasio je Kukoč.
Prezentaciju “Osnivanje i poslovanje OPG-a” možete pogledati ovdje.

U svom drugom izlaganju govorio je o mjerama Programa ruralnog razvoja koje su u provedbi, kao i onima u najavi. Trenutno je aktualan natječaj za tip operacije 4.4.1. koji omogućuje ulaganja u obnovu i izgradnju suhozida, obnovu i izgradnju terasastih terena, nastambi za zaštitu stoke od divljih zvijeri, nabavku električnog pastira, rekonstrukciju lokvi za napajanje stoke, pa i za nabavku pastirskog psa – tornjaka.
Prezentaciju “Mjere PRR u provedbi” možete pogledati ovdje.

Dr. sc. Mira Krneta, voditeljica HBOR-ova ureda za Dalmaciju, u svom je izlaganju naglasila kako je važno upoznati sudionike s uvjetima financiranja iz HBOR-ovih izvora – bilo da se radi o financiranju ulaganja u dugotrajnu imovinu ili financiranju tekućeg poslovanja, ovisno o tome realizira li se to u suradnji s poslovnim bankama ili izravno.
Istakla je mogućnosti korištenja kreditnog programa COVID obrtna sredstva za ruralni razvoj koje HBOR realizira izravno, a sredstava su namijenjena financiranju tekućeg poslovanja, OPG-ova, obrta i trgovačkih društava na čije je poslovanje utjecala aktualna epidemija u smislu značajnog smanjenja prihoda.
Prezentaciju “Financiranje ulaganja u ruralni razvoj” možete pogledati ovdje.

Vanja Perić (CFA) je prvog dana konferencije govorila o inovacijama i inovatorima koji su unaprijedili mnoga područja ljudskog djelovanja, kao i poduzetnicima koji su imali viziju, preuzeli rizik i pokrenuli startupove od kojih su neki izrasli u globalno poznate kompanije.
– Prema definiciji, pametna sela su novi koncept u kojem se tradicionalne mreže i usluge poboljšavaju korištenjem novih tehnologija i novih pristupa suradnji. Cilj je unaprijediti ruralne zajednice. Pametna sela su atraktivna za rad i život, a bitno je povezati inovacije sa malim organizacijama koji su startupi i kroz to stvoriti rješenja za pametna sela – kazala je Perić.
Prezentaciju “Uloga inovacija i Start-up
organizacija u razvoju ruralnog područja” možete pogledati ovdje.

Posljednjeg dana konferencije Vanja Perić govorila je o diversifikaciji portfelja kroz ulaganja u poljoprivredno zemljište i šumarstvo, a pri tom je prenijela i svoja poslovna iskustva iz Kanade, gdje je živjela do prije tri godine.
Prezentaciju “Diversifikacija portfelja kroz
ulaganje u poljoprivredu i šume” možete pogledati ovdje.